Većina nas je odrasla uz specijalne kućne recepte za prehladu, koji su se generacijama prenosili s koljena na koljeno, ili pak imamo vlastite recepte i načine koje smo osmislili u borbi protiv prehlade ili gripe.
Sve smo to već probali – ili barem vidjeli da drugi rade: naprimjer, pokrivali smo se dodatnim dekama, nismo sigurni da li “hraniti prehladu, a izgladnjivati temperaturu” ili je možda obrnuto, držali smo glavu iznad lavora s vrućom vodom koja se puši – sve u nastojanju da se preznojimo ili izgladnimo i tako otjeramo prehladu ili gripu.
Ako nam od ovoga i bude malo bolje, a često ne bude nikakvog efekta, to dovodi samo do privremenog olakšavanja simptoma. Dugoročno gledajući, tako se vrijeme oporavka može samo produžiti.
Takvi mitovi i pogrešna shvatanja uobičajeni su baš kao i prehlada i gripa. A najbolji način da se zaista zaštitite od virusa prehlade i gripe jeste da znate činjenice, a ne mitove.
I naravno, često perite ruke!
Alkohol je dobar lijek za liječenje prehlade i gripe. NETAČNO!
To jednostavno nije tačno. Ovaj uobičajeni mit zasniva se na shvatanju da alkohol može uništiti virus prehlade ili gripe, pa neke osobe dodaju po čašicu žestokog pića u čajeve i druge napitke. Međutim, kad alkohol uđe u vaše tijelo, on se apsorbira kroz stomak i gastrointestinalni trakt, a ne putem gornjeg respiratornog trakta, gdje se virusi zapravo nalaze. Kako ne dolazi do direktnog kontakta s virusom, male su šanse da uneseni alkohol/alkoholno piće može biti djelotvorno sredstvo u borbi protiv prehlade ili gripe.
Ne samo da alkohol ne djeluje na uništavanje virusa prehlade i gripe već on može prouzrokovati negativne efekte koji mogu pogoršati simptome prehlade ili gripe. Alkohol dehidrira organizam i time usporava druge tjelesne reakcije i slabi imunitet. Pored toga, alkohol može izazvati ozbiljne komplikacije ukoliko se konzumira u isto vrijeme kad i određeni lijekovi. U svakom slučaju, i kada ste bolesni, izbjegavajte alkoholna pića.
Kokošija/pileća supa je dobar lijek za liječenje prehlade i gripe. NETAČNO!
Kokošija supa vjerovatno je najčešće korišteni domaći, narodni lijek za prehladu i gripu, ali da li je zaista djelotvorna u tretiranju simptoma virusa prehlade i gripe?
Kao i kod većine vrućih napitaka koji ne sadrže kofein, udisanje pare vruće supe može olakšati začepljenost nosa. Veće količine tečnosti mogu spriječiti dehidriranje. Neki također tvrde da kokošija/pileća supa može umiriti upalu, jer neka laboratorijska istraživanja ukazuju da ima neka protivupalna svojstva. Nije jasno da li ovo utječe na prehladu u stvarnim uvjetima. Jedno istraživanje govori da pileća supa može sadržavati aminokiselinu cistein, koja se u supi oslobađa tokom kuhanja pilećeg mesa. Ova aminokiselina je po sastavu slična acetilcisteinu, supstanci koja je sastojak lijekova što se propisuju protiv kašlja, a čiji je zadatak da razloži sluz u nosu i grlu te tako olakša disanje. Vjerovatno je da pokoja kokošija/pileća supa, s dobrom kombinacijom pilećeg mesa i povrća, pogotovo ako se u nju doda malo bijelog luka i bibera, može okrijepiti osobu u vrijeme smanjenog apetita tokom prehlade i gripe.
Ipak, konzumiranje većih količina slane kokošije/pileće supe (zbog većeg sadržaja soli – natrija), može pogoršati simptome prehlade i gripe jer vodi do hipernatrijemije (povišenog nivoa natrija u krvi), a hipernatrijemija vodi do dehidracije tijela. Dehidracija je stanje koje se javlja kada osoba gubi više vode/tekućine nego što je konzumirala, tako da dođe do poremećaja ravnoteže minerala u tjelesnim tekućinama. Dehidracija je neprirodno stanje u kojem su ćelije tijela lišene adekvatne količine vode. Jedna od najvažnijih stvari koju možete učiniti u liječenju prehlade i gripe upravo jeste paziti da ne dehidrirate. Dobro hidriranje može pomoći kod razblaživanja sluzi i može olakšati simptome začepljenosti disajnih puteva.
Vakcinacija protiv gripe može uzrokovati gripu. NETAČNO!
Veliki mit. Postoji pogrešno shvatanje da se od vakcine protiv gripe zaista može dobiti gripa, zbog toga što vakcine protiv gripe sadrže inaktivirani virus gripe.
Zapravo, vakcina protiv gripe pravi se od mrtvog ili ubijenog virusa gripe, tako da nije moguće dobiti gripu od takve vakcine.
Međutim, vakcina može potaknuti imunu reakciju vašeg tijela, tako da može doći do razvoja blažih simptoma takve reakcije, koje traju 1 do 2 dana. U pravilu nisu ozbiljne, a obuhvataju bol, crvenilo ili otok na mjestu primanja vakcine, blago povišenu tjelesnu temperaturu i blage bolove u mišićima.
Bitno je napomenuti da se virusi gripe svake godine mijenjaju, tako da je svake godine potrebno primiti vakcinu protiv gripe da bi se spriječio razvoj sezonske gripe. Isto tako, vakcina protiv gripe ne garantira da ste 100% zaštićeni, jer se možete zaraziti sojem koji nije obuhvaćen vakcinalnom formulacijom korištenom za tu godinu.
Nahraniti prehladu, a izgladniti temperaturu. NETAČNO!
Da li trebate nahraniti prehladu, a izgladnjivati temperaturu? Ili je možda obrnuto. Trebate li izgladniti prehladu, a nahraniti temperaturu?
Šta god ste čuli o ovome, dobra vijest je da je ova uzrečica mit: izgladnjivanje nikad ne može biti dobar način liječenja od prehlade ili gripe, jer naglo smanjenje unosa kalorija uzrokuje stres za imunitet, a unos kalorija poboljšava imunitet.
Ono što je bolje uraditi kada bolujete od prehlade ili gripe jeste da unosite dosta tečnosti i da jedete hranu bogatu cinkom i antioksidansima kao što su beta-karoten i vitamini C i E.
Hrana bogata cinkom uključuje jaja, meso, orašasto voće, morske plodove, sjemenke, klice pšenice i cjelovite žitarice, dok se antioksidansi u većim količinama nalaze u voću i povrću svijetle i tamnozelene boje. I obavezno pijte veće količine vode!
Antibiotici mogu izliječiti prehladu i gripu. NETAČNO!
Ne, ni to nije tačno. Mnogi ljudi još uvijek pogrešno misle da se antibiotici mogu koristiti u liječenju prehlade i gripe.
U studiji koju je objavio Oxfordski časopis za kliničku infektologiju većina pacijenata je voljna uzimati antibiotike kod stanja koja su najčešće izazvana virusima, kao što su gripa, grlobolja, kašalj ili bolovi u uhu.
Prehlada i gripa uzrokovane su virusima, a antibiotici ne pomažu, jer ne djeluju protiv virusa. Antibiotici su djelotvorni jedino protiv infekcije uzrokovane bakterijama.
Pored toga, uzimanje antibiotika protiv virusne infekcije može više štetiti nego koristiti – uzimanjem antibiotika kada to nije potrebno i kada ne mogu liječiti bolest povećava se rizik od kasnije rezistencije na infekciju. Nekritička i neracionalna primjena antibiotika kod virusnih infekcija može imati teške posljedice po društvo u cjelini.
Antibiotici se mogu koristiti u liječenju bakterijskih infekcija koje ponekad mogu nastati kao sekundarna posljedica virusne infekcije, ali nisu djelotvorni protiv same virusne infekcije.
Stoga, ako ste prehlađeni ili gripozni, nipošto ne uzimajte antibiotike, naročito ne „na svoju ruku“, tj. bez preporuke ljekara.
Hladno vrijeme može uzrokovati prehladu i gripu. NETAČNO!
Ne! Svakoga od nas su upozoravali da ne izlazimo vani mokre kose ili bez jakne da se ne bismo “prehladili”. Sama ideja da se neko može “prehladiti ” jer se izložio hladnom ili vlažnom vremenu vjerovatno predstavlja najrasprostranjeniji i najčešći mit o prehladi i gripi.
Čak i naziv “prehlada” aludira na ovo pogrešno shvatanje. Virusi su ustvari jedini uzročnici prehlade ili gripe. Pa kako onda objasniti veću učestalost prehlade i gripe u toku hladnog i vlažnog vremena?
Državni institut za alergije i infektivne bolesti Vlade SAD-a tvrdi da je moguće to povezati s početkom školske godine i sklonošću ljudi da u toku zimskog perioda više vremena provode u zatvorenim prostorima, gdje borave zajedno s drugim ljudima. Oba spomenuta faktora povećavaju mogućnost širenja virusa među ljudima.
Najbolji način da se izbjegne zaraza jeste da se ograniči izlaganje virusima, bez obzira na vremenske prilike. To znači da treba izbjegavati kontakt sa zaraženim osobama, ne doticati oči i nos rukama, ruke često prati (pogotovo tokom sezone gripe), odnosno odgovarajućim sredstvima za dezinfekciju čistiti površine koje mogu biti kontaminirane virusima.
