Koliko je efikasna vakcina protiv gripe?

U sjevernim i južnim dijelovima planete epidemije gripe obično se dešavaju sezonski, u zimskom periodu. Zbog toga što zima u sjevernu i južnu hemisferu dolazi u različitim periodima tokom kalendarske godine, svake godine postoje i dvije različite sezone gripe. Zbog toga Svjetska zdravstvena organizacija (uz pomoć nacionalnih centara za gripu) svake godine pravi procjene koji će sojevi virusa gripe biti najvjerovatniji uzročnici epidemije tokom naredne godine i daje preporuke za dvije različite formulacije: jednu za sjevernu, a drugu za južnu hemisferu.

To omogućava farmaceutskim kompanijama da na osnovu predviđenih sojeva razvijaju formulaciju vakcine koja bi trebala pružiti najveću specifičnost i najbolji imunitet protiv specifičnih sojeva virusa gripe. Dakle, efikasnost vakcine ovisi o stepenu sličnosti između predviđenog soja/sojeva virusa gripe korištenog za spravljanje vakcine i soja/sojeva virusa koji cirkuliraju u populaciji tokom aktuelne sezone gripe. Zbog visoke stope mutacije virusa gripe, određena vakcina obično ne pruža zaštitu duže od godinu-dvije.

Kako se sojevi vakcine moraju odabrati 9-10 mjeseci prije očekivanog nastupa nove sezone gripe (budući da je proizvođačima potrebno oko 6 mjeseci da formuliraju i proizvedu dovoljan broj doza za sezonsku vakcinaciju), u međuvremenu može doći do mutacije odabranog soja/sojeva virusa u prirodnom ciklusu, ili čak do proboja novog prominentnog soja, što smanjuje efikasnost vakcine ispod očekivanog. Zato efikasnost vakcine protiv gripe varira od godine do godine. Ukoliko se to desi, smanjuje se sposobnost antitijela čije je stvaranje u organizmu potaknuto vakcinalnim sojem inaktiviranog virusa da se izbore s virusom koji je prošao nedavnu mutaciju.

S obzirom da je nakon primjene vakcini potrebno otprilike dvije sedmice da počne djelovati (vrijeme potrebno za stvaranje specifičnih antitijela), moguće je da do zaraze dođe netom prije same vakcinacije, te da se oboli upravo od soja protiv kojeg bi vakcina trebala štititi.

Također, efikasnost vakcine može varirati od jedne do druge osobe, ovisno o faktorima poput starosne dobi ili ukupnog zdravstvenog stanja tih osoba. Smatra se da je isplativost sezonske vakcinacije protiv gripe najveća kod djece i starijih osoba. Kod zdravih odraslih osoba vakcina ima nešto skromniji učinak u smanjivanju broja simptoma sličnih gripi.

Kome se preporučuje vakcinisati se protiv gripe?

Kako gripa može dovesti do komplikacija koje se mogu razviti u ozbiljnu i opasnu bolest, posebno kod starijih osoba ili hroničnih bolesnika, takvim se visokorizičnim osobama preporučuje da se svake godine vakcinišu/imuniziraju protiv gripe. Naravno, to se radi nakon konsultacije s ljekarom, kako bi takve osobe ojačale svoj imunitet i time značajno smanjile rizik razvijanja ozbiljnijeg, težeg oblika bolesti sa komplikacijama ili smrtnim ishodom. To su:

• osobe starije od 50 godina,
• djeca i adolescenti,
• stanovnici staračkih domova,
• odrasli i djeca s hroničnim bolestima srca i sistema krvnih sudova, bolestima disajnog sistema, uključujući i djecu sa astmom,
• odrasli i djeca sa sljedećim medicinskim stanjima:
  • hronične metaboličke bolesti (npr. šećerna bolest)
  • bubrežne bolesti
  • upotreba lijekova ili bolesti koji dovode do pada imuniteta
  • bolesti krvi, od kojih najčešće poremećaji hemoglobina (hemoglobinopatije)
• djeca i adolescenti na dugotrajnoj terapiji acetilsalicilnom kiselinom 
• žene koje očekuju trudnoću tokom sezone gripe.

 

Dodatno se preporučuje vakcinacija i za:

• zdravstvene radnike,
• zaposlenike staračkih domova ili sličnih ustanova,
• pružatelje usluga kućne njege visokorizičnim osobama,
• ukućanima visokorizičnih osoba,
• svim osobama bilo koje dobi koje žele smanjiti šanse obolijevanja od gripe, isključujući osobe alergične na jaja.

 

Najopasniji neželjeni efekti vakcinacije su teške alergijske reakcije na sam virusni materijal ili ostatke jaja korištenih za uzgoj vakcinalnog soja virusa. Nasreću, ovakve reakcije su dosta rijetke.