Koliko je efikasno cjepivo protiv gripe?

U sjevernim i južnim dijelovima planeta epidemije gripe obično se dešavaju sezonski, u zimskom periodu. Zbog toga što zima u sjevernu i južnu hemisferu dolazi u različitim periodima tijekom kalendarske godine, svake godine postoje i dvije različite sezone gripe. Zbog toga Svjetska zdravstvena organizacija (uz pomoć nacionalnih centara za gripu) svake godine pravi procjene koji će sojevi virusa gripe biti najvjerojatniji uzročnici epidemije tijekom naredne godine i daje preporuke za dvije različite formulacije: jednu za sjevernu, a drugu za južnu hemisferu.

To omogućuje farmaceutskim kompanijama da na temelju predviđenih sojeva razvijaju formulaciju cjepiva koje bi trebalo pružiti najveću specifičnost i najbolji imunitet protiv specifičnih sojeva virusa gripe. Dakle, efikasnost cjepiva ovisi o stupnju sličnosti između predviđenog soja/sojeva virusa gripe korištenog za spravljanje cjepiva i soja/sojeva virusa koji cirkuliraju u populaciji tijekom aktualne sezone gripe. Zbog visoke stope mutacije virusa gripe, određeno cjepivo obično ne pruža zaštitu dulje od godinu do dvije.

Kako se sojevi cjepiva moraju odabrati 9-10 mjeseci prije očekivanog nastupa nove sezone gripe (budući da je proizvođačima potrebno oko šest mjeseci da formuliraju i proizvedu dovoljan broj doza za sezonsko cijepljenje), u međuvremenu može doći do mutacije odabranog soja/sojeva virusa u prirodnom ciklusu, ili čak do proboja novog prominentnog soja, što smanjuje efikasnost cjepiva ispod očekivanog. Zato efikasnost cjepiva protiv gripe varira od godine do godine. Ukoliko se to dogodi, smanjuje se sposobnost antitijela u organizmu.

Budući da su nakon primjene cjepivu potrebna otprilike dva tjedna da počne djelovati (vrijeme potrebno za stvaranje specifičnih antitijela), moguće je da do zaraze dođe netom prije samog cijepljenja te da se oboli upravo od soja protiv kojeg bi cjepivo trebalo štititi.

Također, efikasnost cjepiva može varirati od jedne do druge osobe, ovisno o faktorima poput starosne dobi ili ukupnog zdravstvenog stanja tih osoba. Smatra se da je isplativost sezonskog cijepljenja protiv gripe najveća u djece i starijih osoba. U zdravih odraslih osoba cjepivo ima nešto skromniji učinak u smanjivanju broja simptoma sličnih gripi.

Kome se preporučuje cijepiti se protiv gripe?

Kako gripa može dovesti do komplikacija koje se mogu razviti u ozbiljnu i opasnu bolest, posebno u starijih osoba ili kroničnih bolesnika, takvim se visokorizičnim osobama preporučuje da se svake godine cijepe protiv gripe. Naravno, to se radi nakon konzultacije s liječnikom, kako bi takve osobe ojačale svoj imunitet i time značajno smanjile rizik od razvijanja ozbiljnijeg, težeg oblika bolesti s komplikacijama ili smrtnim ishodom. To su:

• osobe starije od 50 godina,
• djeca i adolescenti,
• stanovnici staračkih domova,
• odrasli i djeca s kroničnim bolestima srca, bolestima dišnog sustava, uključujući i djecu s astmom,
• odrasli i djeca sa sljedećim medicinskim stanjima:
  • kronične metaboličke bolesti (npr. šećerna bolest)
  • bubrežne bolesti
  • upotreba lijekova ili bolesti koji dovode do pada imuniteta
  • bolesti krvi, od kojih najčešće poremećaji hemoglobina (hemoglobinopatije)
• djeca i adolescenti na dugotrajnoj terapiji acetilsalicilnom kiselinom 
• žene koje očekuju trudnoću tijekom sezone gripe.

 

Dodatno se preporučuje cijepljenje i za:

• zdravstvene radnike,
• zaposlenike staračkih domova ili sličnih ustanova,
• pružatelje usluga kućne njege visokorizičnim osobama,
• ukućanima visokorizičnih osoba,
• svim osobama bilo koje dobi koje žele smanjiti šanse obolijevanje od gripe, isključujući osobe alergične na jaja.