Većina nas je odrasla uz specijalne kućne recepte za prehladu, koji su se generacijama prenosili s koljena na koljeno, ili pak imamo osobne recepte i načine koje smo osmislili u borbi protiv prehlade ili gripe.
Sve smo to već probali – ili barem vidjeli da drugi rade: naprimjer, pokrivali smo se dodatnim dekama, nismo sigurni da li “hraniti prehladu, a izgladnjivati temperaturu” ili je možda obrnuto, držali smo glavu iznad lavora s vrućom vodom koja se puši – sve u nastojanju da se preznojimo ili izgladnimo i tako otjeramo prehladu ili gripu.
Ako nam od ovoga i bude malo bolje, a često ne bude nikakvog efekta, to dovodi samo do privremenog olakšavanja simptoma. Dugoročno gledajući, tako se vrijeme oporavka može samo produljiti.
Takvi mitovi i pogrešna shvaćanja uobičajeni su baš kao i prehlada i gripa. A najbolji način da se doista zaštitite od virusa prehlade i gripe jeste da znate činjenice, a ne mitove.
I, naravno, često perite ruke!
Kokošja/pileća juha je dobar lijek za liječenje prehlade i gripe. NETOČNO!
Kokošja juha vjerojatno je najčešće korišteni domaći, narodni lijek protiv prehlade i gripe, ali je li doista djelotvorna u tretiranju simptoma virusa prehlade i gripe?
Kao i u većine vrućih napitaka koji ne sadrže kofein, udisanje pare vruće juhe može olakšati začepljenost nosa. Veće količine tečnosti mogu spriječiti dehidriranje. Neki, također, tvrde da kokošja/pileća juha može umiriti upalu, jer neka laboratorijska istraživanja ukazuju na to da ima neka protuupalna svojstva. Nije jasno da li ovo utječe na prehladu u stvarnim uvjetima. Jedno istraživanje govori da pileća juha može sadržavati aminokiselinu cistein, koja se u juha oslobađa tijekom kuhanja pilećeg mesa. Ova aminokiselina je po sastavu slična acetilcisteinu, supstanci koja je sastojak lijekova koji se propisuju protiv kašlja, a čiji je zadatak da razlože sluz u nosu i grlu te tako olakšaju disanje. Vjerojatno je da pokoja kokošja/pileća juha, s dobrom kombinacijom pilećeg mesa i povrća, pogotovo ako se u nju doda malo bijelog luka i bibera, može okrijepiti osobu u vrijeme smanjenog apetita tijekom prehlade i gripe.
Ipak, konzumiranje većih količina slane kokošje/pileće juhe (zbog većeg sadržaja soli – natrija) može pogoršati simptome prehlade i gripe jer vodi do hipernatrijemije (povišene razine natrija u krvi), a hipernatrijemija vodi do dehidracije tijela. Dehidracija je stanje koje se javlja kada osoba gubi više vode/tekućine nego što je konzumirala, tako da dođe do poremećaja ravnoteže minerala u tjelesnim tekućinama. Dehidracija je neprirodno stanje u kojem su stanice tijela lišene adekvatne količine vode. Jedna od najvažnijih stvari koju možete učiniti u liječenju prehlade i gripe upravo jeste paziti da ne dehidrirate. Dobro hidriranje može pomoći kod razblaživanja sluzi i može olakšati simptome začepljenosti dišnih puteva.
Cijepljenje protiv gripe može uzrokovati gripu. NETOČNO!
Veliki mit. Postoji pogrešno shvaćanje da se od cjepiva protiv gripe doista može dobiti gripa, zbog toga što cjepiva protiv gripe sadrže inaktivirani virus gripe.
Zapravo, cjepivo protiv gripe pravi se od mrtvog ili ubijenog virusa gripe, tako da nije moguće dobiti gripu od takvog cjepiva.
Međutim, cjepivo može potaknuti imunu reakciju Vašeg tijela, tako da može doći do razvoja blažih simptoma takve reakcije, koje traju 1 do 2 dana. U pravilu nisu ozbiljne, a obuhvaćaju bol, crvenilo ili otok na mjestu primanja cjepiva, blago povišenu tjelesnu temperaturu i blage bolove u mišićima.
Bitno je napomenuti da se virusi gripe svake godine mijenjaju, tako da je svake godine potrebno primiti cjepivo protiv gripe da bi se spriječio razvoj sezonske gripe. Isto tako, cjepivo protiv gripe ne garantira da ste 100 posto zaštićeni, jer se možete zaraziti sojem koji nije obuhvaćen formulacijom cjepiva korištenog za tu godinu.
Nahraniti prehladu, a izgladniti temperaturu. NETOČNO
Trebate li nahraniti prehladu, a izgladnjivati temperaturu? Ili je možda obrnuto? Trebate li izgladniti prehladu, a nahraniti temperaturu?
Što god ste čuli o ovome, dobra vijest je da je ova uzrečica mit: izgladnjivanje nikad ne može biti dobar način liječenja od prehlade ili gripe, jer naglo smanjenje unosa kalorija uzrokuje stres za imunitet, a unos kalorija poboljšava imunitet.
Ono što je bolje uraditi kada bolujete od prehlade ili gripe jeste da unosite dosta tečnosti i da jedete hranu bogatu cinkom i antioksidansima kao što su beta-karoten i vitamini C i E.
Hrana bogata cinkom uključuje jaja, meso, orašasto voće, morske plodove, sjemenke, klice pšenice i cjelovite žitarice, dok se antioksidanti u većim količinama nalaze u voću i povrću svijetle i tamnozelene boje. I obavezno pijte veće količine vode!
Antibiotici mogu izliječiti prehladu i gripu. NETOČNO!
Ne, ni to nije točno. Mnogi ljudi još uvijek pogrešno misle da se antibiotici mogu koristiti u liječenju prehlade i gripe.
U studiji koju je objavio oksfordski časopis za kliničku infektologiju većina pacijenata je voljna uzimati antibiotike kod stanja koja su najčešće izazvana virusima, kao što su gripa, grlobolja, kašalj ili bolovi u uhu.
Prehlada i gripa uzrokovane su virusima, a antibiotici ne pomažu, jer ne djeluju protiv virusa. Antibiotici su djelotvorni jedino protiv infekcije uzrokovane bakterijama.
Osim toga, uzimanje antibiotika protiv virusne infekcije može više štetiti nego koristiti – uzimanjem antibiotika kada to nije potrebno i kada ne mogu liječiti bolest povećava se rizik od kasnije rezistencije na infekciju. Nekritička i neracionalna primjena antibiotika kod virusnih infekcija može imati teške posljedice po društvo u cjelini.
Antibiotici se mogu koristiti u liječenju bakterijskih infekcija koje ponekad mogu nastati kao sekundarna posljedica virusne infekcije, ali nisu djelotvorni protiv same virusne infekcije.
Stoga, ako ste prehlađeni ili gripozni, nipošto ne uzimajte antibiotike, naročito ne „na svoju ruku“, tj. bez preporuke liječnika.
Hladno vrijeme može uzrokovati prehladu i gripu. NETOČNO!
Ne! Svakoga od nas su upozoravali da ne izlazimo napolje mokre kose ili bez jakne da se ne bismo “prehladili”. Sama ideja da se netko može “prehladiti ” jer se izložio hladnom ili vlažnom vremenu vjerojatno predstavlja najrasprostranjeniji i najčešći mit o prehladi i gripi.
Čak i naziv “prehlada” aludira na ovo pogrešno shvaćanje. Virusi su ustvari jedini uzročnici prehlade ili gripe. Pa kako onda objasniti veću učestalost prehlade i gripe tijekom hladnog i vlažnog vremena?
Državni institut za alergije i infektivne bolesti vlade SAD-a tvrdi da je moguće to povezati s početkom školske godine i sklonošću ljudi da tijekom zimskog perioda više vremena provode u zatvorenim prostorima, gdje borave zajedno s drugim ljudima. Oba spomenuta faktora povećavaju mogućnost širenja virusa među ljudima.
Najbolji način da se izbjegne zaraza jeste da se ograniči izlaganje virusima, bez obzira na vremenske uvjete. To znači da treba izbjegavati kontakt sa zaraženim osobama, ne doticati oči i nos rukama, ruke često prati (pogotovo tijekom sezone gripe), odnosno odgovarajućim sredstvima za dezinfekciju čistiti površine koje mogu biti kontaminirane virusima.
