Kako spriječiti prehladu?

Prehlada je veoma zarazna bolest. Najčešće se širi zrakom, udisanjem sitnih kapljica sekreta koje zaražena osoba izbacuje kašljem ili kihanjem. Smatra se da se na taj način zaraza širi na relativno kraćim udaljenostima. Virus se često može širiti i dodirom, preko ruku i kontaminiranih predmeta. Virus kratko vrijeme može preživjeti na predmetima svakodnevne uporabe, poput kvaka na vratima, novčanica, olovaka, tipkovnica računala, mobitela, pribora za jelo ili piće, prekidača za svjetlo, itd., nakon čega se neopranim rukama dotiču lice, usta, nos ili oči. Rinovirusi van organizma preživljavaju i do 18 sati.

Najbolji način da spriječite prehladu jeste da smanjite rizik od prenošenja virusa, osobito među djecom, a to je često pranje ruku (sapunom i vodom, ili sredstvima za dezinfekciju na bazi alkohola) i izbjegavanje bliskog kontakta (ljubljenje, grljenje, rukovanje) s prehlađenim osobama. Kada ste okruženi bolesnim osobama i postoji mogućnost da su Vaše ruke već kontaminirane (zagađene) virusom, nipošto ne dodirujte nos, usta ili oči.

Sa stajališta javnog zdravstva, izolacija nije moguća budući da je bolest veoma široko rasprostranjena, a simptomi nisu specifični. S obzirom na veliki broj virusa koji uzrokuju ovu bolest i koji veoma brzo mutiraju, gotovo je nemoguće napraviti jedno cjepivo širokog spektra djelovanja.

Osobe s prehladom izazvanom rinovirusima najzaraznije su tijekom prva tri dana od pojave simptoma. Nakon toga mogućnost zaraze vremenom opada. Prehlađene osobe trebale bi kihati ili kašljati u jednokratne maramice, brzo i prikladno odložiti, te smjesta oprati ruke. Osobe koje kišu trebale bi prilikom kihanja na usta staviti podlakticu ili unutarnji dio lakta. Stavljanje ruke na usta u te svrhe odnedavno se smatra neprimjerenim, jer se i tim putem šire klice kroz kontakt s drugim osobama. Ovo može smanjiti, ali ne i u potpunosti eliminirati mogućnost infekcije. Istraživanja pokazuju da izvan nosne sluznice rinovirusi mogu preživjeti čak do 3-18 sati. Zato čišćenje raznih predmetnih površina, uz uporabu odgovarajućih dezinficijensa, može dodatno doprinijeti sprječavanju širenja virusa.

 

Kako spriječiti gripu?

Gripa se širi na sličan način kao i prehlada te su i mjere prevencije/zaštite slične već spomenutima kod prehlade.

Osoba oboljela od gripe može biti zarazna za ostale i prije nego što manifesno oboli, kao i tijekom same bolesti. U ostalih osoba koje nemaju drugih zdravstvenih problema izlučivanje virusa gripe (odnosno period u kom zaražena osoba može prenijeti bolest na ostale osobe) značajno se povećava već od prvog dana nakon zaraze. Vrhunac dostiže drugog dana i u prosjeku traje ukupno pet dana, s tim da može trajati i do devet dana. Djeca su puno zaraznija od odraslih osoba i u njih se virusi izlučuju malo prije nego što počnu razvijati simptome i to traje i do dva tjedna nakon infekcije. U osoba sa slabim imunitetom izlučivanje virusa može trajati i dulje od dva tjedna.

Kašljem i kihanjem izbacuje se veliki broj (3.000-40.000) sitnih kapljica koje sadrže viruse i koje se šire zrakom. Kapljice promjera 0,5 do 5 µm (1 µm = milioniti dio metra) dovoljno su sitne da se mogu udahnuti, a udisanje samo jedne kapljice koja sadrži viruse gripe može biti dovoljno da prouzroči infekciju. Većina kapljica dosta je velika i ne zadržava se dugo u zraku, ali na kontaminiranim površinama i predmetima virusi mogu dalje preživjeti i do nekoliko dana, osobito ako se nalaze obloženi u sluzi, koja ih može štititi čak i do dva tjedna. Niska vlažnost zraka i nedostatak sunčeve svjetlosti (tj. ultraljubičastog zračenja) u zimskom periodu pogoduju duljem preživljavanju virusa, a dokazano je i da je kapljični prijenos virusa najintenzivniji u hladnom okruženju s niskom relativnom vlažnošću zraka.

U nekim razvijenim zemljama tijekom sezone prehlade/gripe česta je i uobičajena praksa nošenja higijenskih/kirurških maski na licu u situacijama bliskog kontakta s drugim osobama. Maske nose bolesnici i osobe koje ih njeguju. Nema snažnih dokaza da se zdravi ljudi mogu zaštititi od zaraze nošenjem maski za lice.

Sa stajališta javnog zdravstva, epidemije gripe šire se veoma brzo i teško ih je kontrolirati. Većina sojeva virusa influence nije u velikoj mjeri infektivna, pa tako svaka zaražena osoba, u prosjeku, može zaraziti jednu ili maksimalno dvije druge osobe. Ipak, vrijeme generiranja virusa influence vrlo je kratko: od trenutka kada se jedna osoba zarazi pa do trenutka kada ta osoba zarazi neku drugu prođu samo dva dana. Kratko vrijeme generiranja objašnjava zašto epidemija gripe počinje i završava u relativno kratkom vremenskom periodu, od samo nekoliko mjeseci. Epidemije gripe u pravilu dosežu svoj vrhunac nakon otprilike dva mjeseca, a gase se nakon tri mjeseca. Stoga je odluku da se reagira na epidemiju gripe potrebno donijeti pravovremeno, ali često na temelju nepotpunih podataka. Još jedan problem predstavlja i činjenica da zaražene osobe postaju zarazne i prije pojave samih simptoma, što znači da izolacija zaraženih osoba nakon što se razbole ne predstavlja učinkovitu intervenciju javnog zdravstva.

Iako efikasnost cjepiva protiv gripe može varirati od jedne do druge osobe, ovisno o faktorima poput starosne dobi ili ukupnog zdravstvenog stanja tih osoba, za određene skupine preporučuje se cijepljenje barem dva tjedna prije očekivanog početka sezone gripe. Novo cjepivo uvodi se na tržište svakog rujna. Osim klasičnog cjepiva, nedavno su se na tržištu pojavila i cjepiva protiv gripe u formi spreja koja se apliciraju putem nosne sluznice. Također, postoje i neki antivirusni lijekovi (na recept) koji su u nekim zemljama odobreni za primjenu radi prevencije gripe.