Kako spriječiti prehladu?

Prehlada je veoma zarazna bolest. Najčešće se širi zrakom, udisanjem sitnih kapljica sekreta koje zaražena osoba izbacuje kašljem ili kihanjem. Smatra se da se na taj način zaraza širi na relativno kraćim udaljenostima. Virus se često može širiti i dodirom, preko ruku i kontaminiranih predmeta. Virus kratko vrijeme može preživjeti na predmetima svakodnevne upotrebe, poput kvaka na vratima, novčanica, olovaka, tastatura računara, mobitela, pribora za jelo ili piće, prekidača za svjetlo itd., nakon čega se neopranim rukama dotiču lice, usta, nos ili oči. Rinovirusi van organizma preživljavaju i do 18 sati.

Najbolji način da spriječite prehladu jeste da smanjite rizik prenošenja virusa, pogotovo među djecom, a to je često pranje ruku (sapunom i vodom, ili sredstvima za dezinfekciju na bazi alkohola, npr. Alkosol®) i izbjegavanje bliskog kontakta (ljubljenje, grljenje, rukovanje) s prehlađenim osobama. Kada ste okruženi bolesnim osobama i postoji mogućnost da su vaše ruke već kontaminirane (zagađene) virusom, nipošto ne dodirujte nos, usta ili oči.

Sa stajališta javnog zdravstva, izolacija nije moguća s obzirom da je bolest veoma široko rasprostranjena, a simptomi nisu specifični. S obzirom na veliki broj virusa koji uzrokuju ovu bolest i koji veoma brzo mutiraju, gotovo je nemoguće napraviti jednu vakcinu širokog spektra djelovanja.

Osobe s prehladom izazvanom rinovirusima najzaraznije su tokom prva tri dana od pojave simptoma. Nakon toga mogućnost zaraze vremenom opada. Prehlađene osobe trebale bi kihati ili kašljati u jednokratne maramice, brzo ih prikladno odložiti, te smjesta oprati ruke. Osobe koje kišu trebale bi prilikom kihanja na usta staviti podlakticu ili unutrašnji dio lakta. Stavljanje ruke na usta u te svrhe odnedavno se smatra neprimjerenim, jer se i tim putem šire klice kroz kontakt s drugim osobama. Ovo može smanjiti, ali ne i u potpunosti eliminirati mogućnost infekcije. Istraživanja pokazuju da izvan nosne sluznice rinovirusi mogu preživjeti čak do 3-18 sati. Zato čišćenje raznih predmetnih površina, uz upotrebu odgovarajućih dezinficijenasa (npr. Aseptan® ili Bakticid®), može dodatno doprinijeti sprečavanju širenja virusa.

 

Kako spriječiti gripu?

Gripa se širi na sličan način kao i prehlada, te su i mjere prevencije/zaštite slične već spomenutim kod prehlade.

Osoba oboljela od gripe može biti zarazna za ostale i prije nego što manifestno oboli kao i tokom same bolesti. Kod ostalih osoba koje nemaju drugih zdravstvenih problema izlučivanje virusa gripe (odnosno period u kojem zaražena osoba može prenijeti bolest na ostale osobe) značajno se povećava već od prvog dana nakon zaraze. Vrhunac dostiže drugog dana i u prosjeku traje ukupno pet dana, s tim da može trajati i do devet dana. Djeca su puno zaraznija od odraslih osoba i kod njih se virusi izlučuju malo prije nego što počnu razvijati simptome i to traje i do dvije sedmice nakon infekcije. Kod osoba sa slabim imunitetom izlučivanje virusa može trajati i duže od dvije sedmice.

Kašljem i kihanjem izbacuje se veliki broj (3.000-40.000) sitnih kapljica koje sadrže viruse i koje se šire zrakom. Kapljice prečnika 0,5 do 5 µm (1 µm = milioniti dio metra) dovoljno su sitne da se mogu udahnuti, a udisanje samo jedne kapljice koja sadrži viruse gripe može biti dovoljno da prouzroči infekciju. Većina kapljica dosta su velike i ne zadržavaju se dugo u zraku, ali na kontaminiranim površinama i predmetima virusi mogu dalje preživjeti i do nekoliko dana, naročito ako se nalaze obloženi u sluzi, koja ih može štititi čak i do dvije sedmice. Niska vlažnost zraka i nedostatak sunčeve svjetlosti (tj. ultraljubičastog zračenja) u zimskom periodu pogoduju dužem preživljavanju virusa, a dokazano je i da je kapljični prijenos virusa najintenzivniji u hladnom okruženju s niskom relativnom vlažnošću zraka.

U nekim razvijenim zemljama tokom sezone prehlade/gripe česta je i uobičajena praksa nošenja higijenskih/hirurških maski na licu u situacijama bliskog kontakta s drugim osobama. Maske nose bolesnici i osobe koje ih njeguju. Nema snažnih dokaza da se zdravi ljudi mogu zaštititi od zaraze nošenjem maski za lice.

Sa stajališta javnog zdravstva, epidemije gripe šire se veoma brzo i teško ih je kontrolirati. Većina sojeva virusa influence nisu u velikoj mjeri infektivni, pa tako svaka zaražena osoba, u prosjeku, može zaraziti jednu ili maksimalno dvije druge osobe. Ipak, vrijeme generiranja virusa influence jako je kratko: od trenutka kada se jedna osoba zarazi pa do trenutka kada ta osoba zarazi neku drugu prođe samo dva dana. Kratko vrijeme generiranja objašnjava zašto epidemija gripe počinje i završava u relativno kratkom vremenskom periodu od samo nekoliko mjeseci. Epidemije gripe u pravilu dosežu svoj vrhunac nakon otprilike dva mjeseca, a gase se nakon tri mjeseca. Stoga je odluku da se reagira na epidemiju gripe potrebno donijeti blagovremeno, ali često na osnovu nepotpunih podataka. Još jedan problem predstavlja i činjenica da zaražene osobe postaju zarazne i prije pojave samih simptoma, što znači da izolacija zaraženih osoba nakon što se razbole ne predstavlja učinkovitu intervenciju javnog zdravstva.

Iako efikasnost vakcine protiv gripe može varirati od jedne do druge osobe, ovisno o faktorima poput starosne dobi ili ukupnog zdravstvenog stanja tih osoba, za određene skupine preporučuje se vakcinacija barem dvije sedmice prije očekivanog početka sezone gripe. Nova vakcina uvodi se na tržište svakog septembra. Osim klasičnih vakcina, nedavno su se na tržištu pojavile i vakcine protiv gripe u formi spreja koje se apliciraju putem nosne sluznice. Također, postoje i neki antiviralni lijekovi (na recept) koji su u nekim zemljama odobreni za primjenu radi prevencije gripe.