Prehlada (nazofaringitis, rinofaringitis ili akutna viroza) predstavlja zaraznu virusnu bolest gornjeg dišnog trakta. Pogađa uglavnom sluznicu nosa, a temeljni simptomi uključuju grlobolju, začepljenost ili curenje iz nosa, kihanje i kašalj. Virus prehlade može zahvaćato i oči (konjuktivitis) i sinuse (sinusitis). Simptomi obično nestaju u roku od 7 do 10 dana, iako neki mogu potrajati i do tri tjedna. U odnosu na gripu, prehlada predstavlja lakšu bolest.
Prehlada je jedna od najčešćih bolesti, koja uzrokuje više posjeta liječnicima i izostanaka iz škole ili s posla nego bilo koja druga bolest (na prehladu otpada 40 posto izostanaka s posla u SAD-u). Prehlada se lako i brzo prenosi i širi. Prema statističkim podacima, odrasla osoba u prosjeku oboli od prehlade 2 do 4 puta godišnje, a djeca u kolektivima i do 12 puta godišnje.
Prehladu može uzrokovati više od 200 različitih virusa sa sposobnošću da dovedu do upale sluznice nosa i grla. Među svim tim virusima većinu prehlada uzrokuju tzv. rinovirusi (30-80 posto slučajeva) i koronavirusi (oko 15 posto), adenovirusi (5 posto) te rijetko humani virusi parainfluence, respiratorni sincicijski virus, enterovirusi, metapneumovirusi… Obično je prisutno više od jednog virusa.
Što je to sezona prehlade?
Sklonost obolijevanju od prehlade veća je tijekom jeseni i zime, od rujna do ožujka ili travnja. Međutim, premda prevlađuje mišljenje da hladno vrijeme i pothlađivanje uzrokuju prehladu, to ipak nije točno. Veća učestalost obolijevanja tijekom ovih hladnijih mjeseci može se pripisati činjenici da ljudi više vremena provode u zatvorenim prostorima, jedni drugima u blizini. Ovo je i vrijeme nastave u školama, što još više povećava izloženost virusima. Također, u uvjetima manje vlažnosti zraka dolazi do sušenja nosnih prolaza, što ih čini osjetljivijima na infekciju, a takvi uvjeti pogoduju i razvoju i širenju virusa.
Koje osobe imaju veći rizik od obolijevanja od prehlade?
Zbog nezrelijeg i nerazvijenijeg imunog sustava te bliskog tjelesnog kontakta u školama i vrtićima, djeca češće obolijevaju od prehlade. Tijekom jedne godine u prosjeku svako dijete ima 6-10 prehlada (školska djeca čak i do 12 prehlada u tijeku godine), dok odrasla osoba u prosjeku preboli 2-4 prehlade godišnje.
Slabiji imunitet, manjak sna i pothranjenost povezani su s većim rizikom od razvijanja infekcije nakon izlaganja rinovirusima. Dojenje smanjuje rizik od nastajanja komplikacija poput akutne upale srednjeg uha i infekcija donjeg respiratornog trakta, te se preporučuje da se dojenje ne prekida čak ni kada novorođenče ima prehladu.
Kako se dijagnosticira prehlada?
Dijagnoza većine prehlada postavlja se na temelju simptoma. Izolacija virusa koji uzrokuju prehladu provodi se veoma rijetko. Obično nije moguće utvrditi isključivo na temelju simptoma o kojem se virusu radi. Prehlade mogu sličiti na neke bakterijske infekcije, alergije i druga medicinska stanja, te je uvijek dobro konzultirati se s liječnikom.
Komplikacije prehlade
Prehlada je općenito blaga bolest, koja uglavnom prestaje spontano. Većina simptoma nestaje u narednih 7 dana. Čak 50 posto bolesnika ozdravi u roku od 10 dana, a 90 posto u roku od 15 dana. Prehlada se može zakomplicirati sekundarnom bakterijskom infekcijom koja može zahtijevati antibiotski tretman, i to infekcijom srednjeg uha (u 30 posto slučajeva) i sinusa (u 8 posto slučajeva). Ukoliko je prehlada praćena visokom temperaturom, bolom u sinusima, uvećanim limfnim žlijezdama i produktivnim kašljem, to može ukazivati na nastanak komplikacije koja zahtijeva dodatni tretman.
