Gripa (influenca) je veoma zarazna virusna infekcija dišnih puteva i organa. Procjenjuje se da 5-20 posto stanovništva svake godine oboli od gripe. Temeljne karakteristike gripe su nagli početak i povišena temperatura, bolovi u mišićima, grlobolja i u početku suhi kašalj (bez iskašljavanja sadržaja).

Bolest se javlja u svih uzrasta. Iako u većine osoba bolest traje samo nekoliko dana, u nekih osoba bolest može imati teži, ozbiljniji tijek, što zahtijeva smještaj i boravak u bolnici. Gripa može prerasti u upalu pluća, pa čak dovesti i do smrti.

Virusi gripe (influence) dijele se na tri tipa: A, B i C. Tipovi A i B odgovorni su za epidemije bolesti koje se javljaju gotovo tijekom svake zime. Virusi tipa A predstavljaju najvirulentnije humane patogene i uzrokuju najčešće i najteže bolesti u ljudi. Sporija mutacija virusa tipa B, uz manji broj prijenosnika, sprječava pandemije gripe tipa B. Tip C uzrokuje blagu ili nesimptomatsku bolest. Ne uzrokuje epidemije i nema značajnog utjecaja na javno zdravlje, poput tipa A ili B.

Genom virusa gripe tipa A sadrži 11 gena koji kodiraju sintezu 11 genskih proizvoda (proteina), od kojih su najvažniji hemaglutinin (HA) i neuraminidaza (NA). HA i NA nalaze se na vanjskoj strani virusnih čestica: HA posreduje kod spajanja virusa s ciljnom stanicom na sluznici dišnog trakta i kod ulaska virusnog genoma u tu stanicu, dok je NA zadužena za ispuštanje virusnog sadržaja iz zaraženih stanica i širenje zaraze na  nezaražene stanice i osobe. HA i NA su i antigeni protiv kojih organizam razvija antitijela (važno za razvoj imuniteta i vakcina), ciljno su mjesto djelovanja antivirusnih lijekova, a služe i kao temelj za serološku klasifikaciju na podtipove i sojeve virusa tipa A (postoji 16 H i 9 N poznatih podtipova, ali samo su H 1, 2 i 3, odnosno N 1 i 2 zabilježeni u ljudi).

Sojevi koji se lako prenose među ljudima (npr. H1N1) posjeduju HA, koja se veže na stanice sluznice u gornjem dijelu dišnog trakta, kao što su nos, grlo ili usta. S druge strane, virulentni i visoko smrtonosni soj (npr. H5N1 soj tzv. ptičje gripe) veže se na stanice koje se nalaze dublje, u plućima. Ova razlika u mjestu ulaska virusa vjerojatno je djelomično odgovorna za činjenicu da H5N1 soj uzrokuje teške oblike bolesti s virusnim upalama pluća (koji se teže prenose), dok H1N1 uzrokuje nešto lakše oblike bolesti (koji se brzo prenose putem kašljanja i kihanja).

Virusi gripe kontinuirano mutiraju i mijenjaju se, što onemogućuje da „stara“ antitijela, stečena nakon ranije preležane infekcije kao rezultat obrambenog imunog odgovora organizma, u potpunosti prepoznaju „nove“ (mutirane) viruse i djeluju protiv njih. Tako ista osoba može oboljeti od gripe i više puta. Kako god, stara antitijela omogućuju samo kratkotrajnu i djelomičnu zaštitu od ponovne infekcije virusom gripe.

Trenutačno tri različita virusa gripe kruže svijetom: dva tipa A i jedan virus tipa B.  S ciljem sprječavanja bolesti, svake godine se priprema nova vrsta cjepiva koja sadrži sojeve onih tipova virusa za koje se očekuje da će uzrokovati epidemiju tijekom te godine.

Što je to sezona gripe?

Gripa se svake godine širi epidemijski. Svake godine se 3 do 5 milijuna ljudi ozbiljno razboli od gripe, od čega 250.000 do 500.000 ljudi umire. U sjevernim i južnim dijelovima planeta epidemije se obično dešavaju u zimskom periodu (sezonska gripa), dok se u oblastima oko ekvatora epidemije mogu razvijati u bilo koje doba godine.

Epidemije širokih razmjera koje prelaze granice kontinenata, poznate kao pandemije, postaju sve češće. U 20. stoljeću došlo je do tri pandemije gripe:  španjolska gripa iz 1918. godine (tip A/H1N1), azijska gripa iz 1958. godine (tip A/H2N2), te hongkonška gripa iz 1968. godine (tip A/H3N2), a svaka od njih odnijela je više od milijun života. Epidemija tzv. svinjske gripe (tip A/H1N1) 2009. godine također je prerasla u pandemiju (osim ljudi, od gripe mogu oboljeti i mnoge životinje; epidemije u svinja uobičajena su pojava, a ptice se smatraju temeljnim životinjskim rezervoarom virusa gripe).

Ukupan broj umrlih u pandemiji u periodu 1918.–1919. godine nije poznat, ali se procjenjuje na više od 20 milijuna ljudi (oko 2,5-5 posto ukupnog broja tadašnje cjelokupne svjetske populacije). Moderni način i dinamika kretanja ljudi doprinose bržem širenju virusa i lakšem prelasku kontinentalnih granica.

Koje osobe imaju veći rizik od obolijevanja od gripe?

Osobe koje imaju povećani rizik od obolijevanja od gripe, odnosno kod kojih postoji rizik da bi gripa mogla dovesti do komplikacija koje se mogu razviti u ozbiljnu i opasnu bolest nazivamo visokorizičnim osobama. Takvim se osobama preporučuje cijepljenje protiv gripe, kako bi ojačale svoj imunitet i time značajno smanjile rizik od toga da se u njih razvije ozbiljniji, teži oblik bolesti, s komplikacijama ili smrtnim ishodom. Smrtni ishod kod gripe češći je u djece (njihov obrambeni sustav još je nedovoljno razvijen) i u mladih, starijih i osoba s drugim zdravstvenim problemima.

Kako se dijagnosticira gripa?

Dijagnoza gripe postavlja se na temelju vodećih simptoma i znakova tijekom epidemije gripe. Budući da simptomi gripe mogu imitirati simptome drugih bolesti, uvijek je dobro javiti se liječniku. Virusna infekcija može se potvrditi analizom uzoraka iz grla, sline ili nosa. Postoji više testova na temelju kojih se može brzo utvrditi prisustvo virusa. Ipak, infekcija može biti prisutna čak i ako su nalazi negativni. Polimerazna lančana reakcija (PCR), koja detektira ribonukleinsku kiselinu virusa, predstavlja precizniju metodu.

Komplikacije gripe

Posljedice djelovanja virusa gripe ozbiljnije su i dulje traju od onih koje izazivaju virusi prehlade. U svakom slučaju, većina oboljelih od gripe u potpunosti se oporavi nakon jednog do dva tjedna. Međutim, manji broj bolesnika, prvenstveno osobe starije od 50 godina, trudnice i mala djeca te osobe bilo koje starosne dobi koje pate od kroničnih bolesti ili slabog imuniteta podložnije su komplikacijama gripe. Komplikacije mogu uključivati virusnu upalu pluća i/ili bronhija, sekundarnu bakterijsku upalu pluća, infekciju sinusa i uha…  Gripa može pogoršati prethodno prisutne kronične zdravstvene probleme, osobito one vezane uz dišni sustav i srce, kao što su, npr. astma, emfizem, kronični bronhitis, angina pektoris, popuštanje srca. Pušači češće obolijevaju od gripe i skloniji su ozbiljnijem tijeku bolesti i većoj smrtnosti od gripe.

U nekim slučajevima autoimuna reakcija potaknuta infekcijom virusom gripe može doprinijeti razvoju komplikacija, kao što je, npr. Guillain-Barréov sindrom (gubitak refleksa i paraliza cijeloga tijela, koja započinje u nogama, a potom se širi na gornje udove i lice). Smatra se da je ovaj sindrom i rijetka nuspojava cijepljenja protiv gripe.